59 FESTIVAL MESS
Dobrodošli na moj blog
#ModulMemorije Otvaranje izložbe “FreeDoom”, u četvrtak u 19 sati u Historijskom muzeju BiH. Fotografi/kinje su: Ron Haviv, Morten Hvaal, Alessio Paduano, Natalio Jidovanu, Darko Bandić, Amel Emrić, Velija Hasanbegović, Ziyah Gafić i David Verberckt. “Odabrao sam fotografije koje izražavaju pojam progona. Time sam namjeravao istaknuti riječ izbjeglica koja se prečesto miješa s pojmovima migrant ili nezakoniti migranti. Smatram da je važno diferencirati između tih pojmova i istaći kako izbjeglice bježe od progona, rata i drugih direktnih životnih prijetnji, a ne samo kako bi započeli putovanje u potrazi za boljim životom. Postati izbjeglica nije svjestan čin.”- David Verberckt Izložba je nastala kao projekat udruženje Kontakt u saradnji sa #ModulomMemorije uz podršku Fonda Otvoreno Društvo.
Sarajevski ratni teatar i Kamerni teatar 55 predstavlju gostujuću predstavu Moja Bosna iz Poljske, koja će 28. septembra u 20 sati i 29. septembra u 12 sati biti izvedena na sceni Kamernog teatra 55.
Ideja da se priča o reemigrantima iz Bosne, koji su poslije II svjetskog rata naselili domaćinstva ostavljena od strane Njemaca u regionu Boleslavjeca, opiše i prenese na scenu rodila se u glavi reditelja i direktora Teatra Modžejevske u Legnjici, Jaceka Glomba. Baš u Legnjici se rodio pozorišni pravac koji je upisivao lokalnu historiju pričajući je u toploj, baladskoj stilistici kroz sadržaj scenskih drama.
Dokumentacijom historije boleslavjeckih reemigranata iz Bosne se pozabavila teatrologinja povezana sa legnjickim pozorištem, Katažina Knihalska, koja je također napisala scenarij. Spektakl Moja Bosna je dramaturški debi ove autorice.
Junake ove historijske balade u kojoj su fragmenti tragični i potresno isprepleteni sa scenama koje su u velikoj mjeri komične, gledamo u godinama iz II svetskog rata, iz tadašnjih situacija okrutnih borbi svih protiv svih (srpskih četnika, hrvatskih ustaša i domobrana, komunističkih partizana Tita),direktno poslije rata, kao novih domaćina zapadnih poljskih zemalja, kao i za vrijeme opkoljenog Sarajevo 90-ih godina prošlog vijeka.
Dramatični apel “Don’tletthemkillus!” (“Ne dozvolite im da nas ubijaju!”) vidimo na crvenim kao krv, majicama junaka. Priča počinje od plača i njime se završava.
“Već nekoliko generacija porodica poljskih reemigranata iz Jugoslavije žive u čudnoj emocionalnoj podijeljenoj svijesti. U zavisnosti od mjesta i okolnosti, ljudi naizmjenično o sebi govore – mi Poljaci, mi Bosanci. Tako je, takođe, bilo i ranije. Kad su živjeli u Bosni, čeznuli su za Poljskom. Kad su se naselili u Donju Šleziju, počeli su čeznuti za Bosnom”, izjavila je autorica Katažina Knihalska.
Na “tajnoj” press konferenciji, održanoj tek pred nekolicinom novinara i novinarki koji/e su shvatili šifrirani poziv, o novim otkrićima u Sarajevu govorili su novinar Pedro Panama, spisateljica Ona, austrougarski poručnik Hiršfic, te strip autor Amir Amrić. Svjesni opasnosti kojoj se izlažu pojavljujući se u javnosti, neki od njih željeli su govoreći u kodovima, skrenuti pažnju na naizgled nepovezane simptome nadolazećeg mraka u gradu Sarajevu.
Pozdravljajući prisutne, historičar Nihad Kreševljaković zahvalio se učesnicima i učesnici konferencije i dao je riječ istraživačkom novinaru Pedru Panami koji je sebi u bradu izgovorio: «Zadnjih dana, u gradu se pojavio veliki broj pacova. Ništa čudno, s obzirom da voda već danima ne teče kanalizacijom. Samim tim ni česmama. Redukcije su već neko vrijeme sarajevska svakodnevnica. Ne zaboravite, ovdje dolazi svakakva bjelosvjetska bagra. Razni pacovi. Klingsori. Grifoni. Strani reporteri. Agenti tajnih službi. I mnogi drugi.»
Bez imalo rezerve, osjećajući se kao kod kuće poslije 105 godina života u Sarajevu, austrougarski poručnik ispričao je svoju dugu biografiju i naglasio da jako voli šetalište kraj Miljacke. A onda je sljedećom rečenicom sledio krv u žilama svih prisutnih. “Iako je pomalo zbijen, ovo je simpatičan gradić. Jako volim njegove punokrvne stanovnike.” Ne htijući, ponovo je u svima probudio špekulacije o svojoj vampirskoj naravi.
Spisateljica Ona, nakon decenija lutanja svijetom i avantura koje su promijenile historiju, vratila se u svoj rodni kraj. Kratko se požalila se na nedostatak sadržaja za osobe treće životne dobi. “Često sjedim na klupi u parku i čitam Šekspirove sonete, uplatila sam sebi boravak u jednom tihom i mirnom staračkom domu, gledam kako se ljudi boćaju i gledaju televiziju, slušam kako pripovijedaju priče o ratnoj prošlosti.”
Sarajevski nevidljivi čovjek Amir Amrić bio je štur na riječima, što je shvatljivo, jer je svojom nevidljivošću izazvao neprijatnost kod novinara i novinarki koji nisu znali gdje da upere mikrofone. “Hvala vam što ste me pozvali. Nekad se bojim da ne pripadam ovom gradu. Jednostavno, ne uklapam se. Iako sam jedan od priznatijih strip scenarista u Americi, malo ko iz moje okoline smatra to podatkom kojim bi se mogao posebno pohvaliti», istakao je Amir Amrić, podsjetivši svojim (ne)prisustvom na stari sarajevski fenomen nepriznavanja uspjeha ljudima koji to zaslužuju.
Sarajevski ratni teatar vas poziva na premijeru i prve reprize nove predstave u izvođenju mladog i kreativnog ansambla ovog teatra.
Tekst Bertolda Brechta Strah i bijeda Trećeg rajha (99%), u režiji Nermina Hamzagića svoje prvo uprizorenje u SARTRU imat će u petak 24. februara u 20,00, dok su naredne reprize planirane za 25., 26., i 27. februar.
Riječ je o ansambl predstavi u kojoj glumci igraju više uloga, a ostvarit će ih: Snežana Alič, Amila Terzimehić, Alban Ukaj, Adnan Hasković, Jasenko Pašić i Amar Selimović
Scenografiju potpisuje Tarik Musakadić, kostimografiju Kao Pao Shu, izbor muzike Mirza Šišić, dramaturgiju Asja Krsmanović, a grafički dizajn Goran Lizdek.
Nakon Orwellovske 1984, Brechtovim djelom Strah i bijeda Trećeg rajha Sarajevski ratni teatar nastavlja repertoarski koncept angažiranog i aktualnog teatra. Ovaj dramski tekst Bertolta Brehta govori o životu njemačkog naroda pod vladavinom Adolfa Hitlera, o rastućem nacizmu i poniženju ljudskog bića. Izjave svjedoka i novinski članci iz tog vremena, poslužili su kao osnovna građa za tekst Strah i bijeda Trećeg rajha.
Kako se fašističko-nacionalistička retorika sve glasnije čuje i nailazi na sve veću podršku među Evropljanima, čini se da atmosfera u današnjem evropskom društvu počinje nalikovati na onu iz 1933. godine. Kako priča o Rajhu, ili ideji premoći jednog nad drugim, očigledno nikada nije svršena, ova predstava je pokušaj da upozorimo na pogubne posljedice slijeđenja nazi-fašističke politike, kaže se u najavi za predstavu.
Uzrok i rješenje problema je čovjek. Čovjek koji slijedi, koji se ne suprostavlja i ne buni. Njemački čovjek je imao izbor, i glasao je za Hitlera. Mi danas imamo obavezu da, poučeni iskustvom Holokausta, ovom zlu kažemo NE - poručuju iz SARTR-a.
Poštovani/a,
‘’U želji da zabavim djecu, osmislila sam sasvim novu odjeću-interaktivnu, koja služi ne samo za odijevanje već učenje i zabavu. Zašto odjeća nama ne bi pružila nešto više. Htjela sam da obratim pažnju na tradicionalne zanate, na tradicionalnu nošnju našu a i nošnju drugih naroda. Također da se podsjetimo vrijednosti ručnog rada i unikatne forme. Sve sam to smiksala u svoju kolekciju “interaktivne odjeće” za djecu i djetinjaste.
Na odjevnim predmetima vise lutkice, koje se mogu skidati i ponovo stavljati, po želji. Te lutkice možete presvlačiti. Voće , cvjetići, autići, brodovi se također mogu pomjerati i tako pravite sami sopstvenu priču. Odjeća je obogaćena sa puno broševa u obliku raznih buba i ptica, koje mogu da lete gdje vi odlučite.
U svojoj velikoj želji da pobjegnem od konzumerizma, neoriginalnosti, od ekološke neosvještenosti, od prebrzog tempa življenja, napravila sam odjeću, koja će vam omogućiti da malo zastanete i razveselite se.’’
Srdačno
Belma Lizde-Kurt
U srijedu 13. oktobra 2010. godine, u Domu mladih će biti predstavljena knjiga “Sarajevo – moj grad, mjesto susreta”, autora Jasminka Halilovića.
Knjiga Sarajevo – moj grad, mjesto susreta pripremana je od 2007. do 2010. godine. Radi se o luksuznoj dvojezičnoj publikaciji, modernoj foto-monografiji podijeljenoj u tri dijela. U prvom dijelu predstavljen je nastanak Sarajeva i BiH, te razvoj grada sve do kraja 20. stoljeća. U drugom, glavnom dijelu knjige, autor čitaoca vodi u šetnju gradom, od istočnog ka zapadnom ulazu, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. U okviru glavne vezivne priče koja je praćena fotografijama, nalaze se umetnute kratke priče u kojima čitalac može saznati više o događajima, građevinama, obilježjima grada i načinu života. U trećem dijelu knjige autor donosi dio razgovora o gradu sa 16 prijatelja i poznanika, mladih građana Sarajeva. Ovaj dio simbolično, prema prvom dijelu knjige, predstavlja pogled u budućnost.
Autor projekta Jasminko Halilović okupio je respektabilan tim i ova je knjiga rezultat te saradnje. Osim Halilovića na tekstu je radio Nihad Kreševljaković, a autori fotografija su Haris Čalkić, Zijah Gafić, Milomir Kovačević i Anida Krečo.
Tokom trogodišenjeg rada u organizaciji Udruženja URBAN konsultirano je više desetina knjiga, te preko stotinu izvora, napravljeno je preko 5.000 fotografija, od kojih je 138 poslužilo za ilustraciju ove jedinstvene priče o Sarajevu na 200 stranica formata 245x300mm.
“Ova je knjiga zapravo sinteza mojih mladalačkih pisanja i zapažanja o rodnom gradu. Ona može biti i vodič i opširna monografija i lični dnevnik. Čitajući ovu knjigu, vi ćete upoznati jedan pogled na Sarajevo. On je iskren i nije potpun. Želim posebno zahvaliti prijateljima s kojima sam razgovarao o Sarajevu, što mi je olakšalo rad na knjizi. Neki od tih razgovora prerasli su u posljednji dio knjige, u kojem o gradu zajedno sa mnom govore: Amira Medunjanin. Amer Krivošija, Matea Kordić, Edin Branković, Asija Kamarić, Faik Ćatibušić, Melina Kamerić, Ljiljan Veselinović, Azra Hodžić, Tim Clancy, Maida Hot, Muhamed Grbo, Merjema Salić, Damir Šaljić, Alma Telibećirević i Dragan Rokvić. Na podršci se zahvaljujem Jamesu Dannebergu, Amiri Kreševljaković, Rogeru M. Richardsu, Sophie Cooke, Muhamedu Kozadri, Saneli i Saudinu Bećireviću, Jovanu Divjaku, Enveru Žigi, Mladenu Ćorluki, Damiru Aganoviću, Tamari Turnadžić, Alisi Šišić, Harunu Kujoviću i Amiru Badnjeviću. Posebno se zahvaljujem saradnicima i prijateljima Anidi Krečo i Nihadu Kreševljakoviću, te roditeljima Samiji i Senahidu Haliloviću. Vesni i Ajdini zahvaljujem na beskrajnom razumijevanju.”, riječi su Jasminka Halilovića, autora knjige.
Knjigu “Sarajevo – moj grad, mjesto susreta” je moguće kupiti u bosanskohercegovačkim knjižarama kao i putem web-knjižare knjiga.ba. Cijena knjige u maloprodaji je 150,00 KM.
Knjigu će biti moguće kupiti na predstavljanju u Domu mladih po promotivnoj cijeni od 100,00 KM, i to ograničeno izdanje sa kutijom.
Autori fotografija u knjizi su Milomir Kovačević Strašni, Zijah Gafić, Anida Krečo i Haris Čalkić.
Autor uvodnog historijskog teksta je Nihad Kreševljaković, a koautori teksta u knjizi su također Jasminko Halilović i Nihad Kreševljaković.
Izdavač je Udruženje Urban, a svoj skromni doprinos publiciranju ove knjige dali su i Videoarhiv i Ambasada Republike San Marina u BiH.
Izložba fotografija: Sandra Vitaljiić: “Neplodna tla”
Pored izložbe od 09.30 – 17.00. u Bošnjačkom institutu / Fondacija Adil Zulfikarpašić održat će se drugi dio konferencije Umjetnost i sjećanje, a na Akaademiji scenskih umjetnosti od 10.00 - 19.00. nastavlja se radionica Anne Newel “We Are Not Afraid”. Prezentacija je zakazana na sceni Akademije u 20.00.
Modul Memorije 2010
Internacionalni Teatarski Festival MESS
The Centre for Excellence in the Creative and Performing Arts at Queen’s University Belfast
The Belfast/Sarajevo Initiative for the Creative and Performing Arts
Belfast Exposed Community Photography Group
Fotografija : Sean McKernan i Frankie Quinn, Sarajevo 1996
Sean McKernan
Frankie Quinn
Andrej Ðerković
BELFAST I SARAJEVO: NEGDJE IZMEÐU
Muzej Književnosti i Pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 6. April 2010.
U sklopu ovogodišnjeg programa “Modula Memorije“, projekta Internacionalnog Teatarskog Festivala MESS u Muzeju Književnosti i Pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine biti će postavljena zajednička izložba dva fotografa iz Belfasta, Sean McKernana i Frankie Quinna, te sarajevskog fotografa Andreja Ðerkovića. Postavka je završni dio rezidencijalnog projekta “Eye 2 Eye” Belfast Exposed Comunity Photography grupe, koji je započet boravkom Sean McKernana i Frankie Quinna u Sarajevu 1996.godine, te uzvratnoj posjeti Andreja Ðerkovića Belfastu iste godine.
Partner ovog završnog dijela je “The Belfast/Sarajevo Initiative for the Creative and Performing Arts” Univerziteta Queen’s iz Belfasta, koja je u oktobru 2009.godine u Brian Friel Theatre u Belfastu, postavila samostalnu izložbu “DVD” Andreja Ðerkovića.
Sean McKernan, osnivač kultne fotografske galerije “Belfast Exposed”, koja je ključni arhivar vizualne istorije Belfasta u zadnje tri decenije, predstaviti će svoje fotografije urađene 1996.godine u Sarajevu, dok će se Frankie Quinn, voditelj “Red Barn Gallery” iz Belfasta, predstaviti serijom panoramskih fotografija iz ciklusa pod nazivom “Streets Apart”.
Sean McKernan pokriva konflikt u Sjevernoj Irskoj već tri decenije. 1983.godine, osnovao je “Belfast Exposed”, koji je kao inicijativa zajednice, imao zadatak socijalne i političke angažiranosti u podijeljenom društvu. Kao jedan od najrespektabilnijih lokalnih fotografa, svoje međunarodno priznato iskustvo je fokusirao na rad sa mlađim generacijama kroz zajednički rad podijeljenih zajednica.
http://www.youtube.com/watch?v=vyn4fWK8vzc
Frankie Quinn, također jedan od osnivača “Belfast Exposed“, počeo se baviti fotografijom 1982.godine, te danas radi kao slobodni fotograf. Fotografije su mu u objavljene u mnogim magazinima, dok je izlagao u Velikoj Britaniji, Europi, Australiji i u SAD. Kroz svoj rad je također dokumentovao konflikt u Sjevernoj Irskoj, a pokrivao je i Bosnu i Hercegovinu, Turski Kurdistan, Palestinu i Izrael.
http://www.youtube.com/watch?v=0EiIOG06OKI
Andrej Ðerković se predstavlja sa fotografijama iz ciklusa “Dum Dum” (1992-1995) i fotografskim radovima iz ciklusa “Belfast - The Peace Lines” (1996), nastalog na tkzv. Mirovnim linijama, mreži tački koje spajaju/razdvajaju lokalne zajednice između Falls Road (većinski katoličko stanovništvo) i Shankill Road (većinski protestantsko stanovništvo). Dio ovog ciklusa se nalazi u stalnoj kolekciji Umjetničke Galerije Bosne i Hercegovine.
Fotografija : Sarajevo for Belfast Exposed 1996.
BELFAST EXPOSED COMMUNITY PHOTOGRAPHY GRUPA
INICIJATIVA BELFAST/SARAJEVO
„Inicijativa Belfast/Sarajevo“ je utemeljena 2009.godine od strane The Centre for Excellence in the Creative and Performing Arts na Queen’s Univerzitetu u Belfastu. Nastala s ciljem istraživanja mogućnosti uspostave kreativnog dijaloga između dva grada sa post-konfliktnim iskustvima, The Belfast/Sarajevo Initiative (ili Inicijativa Belfast/Sarajevo) ima za cilj da promoviše svijest o kreativnom razvojnom procesu u oba grada i da podstakne dijalog i razmjenu iskustva između umjetnika i kulturnih djelatnika.
MODUL MEMORIJE
“Modul Memorije” je program Internacionalnog Teatarskog Festivala MESS, pokrenut 1996. godine, a bavi se odnosom umjetnosti i pamćenja, sa ciljem očuvanja pozitivnih vrijednosti iz perioda opsade Sarajeva, senzibilizirajući građane prema tragedijama drugih ljudi koji i danas stradaju širom svijeta.